dijelovi-tijela-n

Otkad je čovjeka, postoji i konstantna težnja za produljenjem njegova života. Prvi liječnici opisani su već u Ilijadi i Odiseji, iako u njima prevladavaju magično-religijska shvaćanja, jer ljude često liječe bogovi, iako se kod opisivanja povreda i njihovog liječenja uočava da je medicina već imala čvrsto racionalno-empirijsku podlogu.
Glavni bog medicine je Asklepije koji se kasnije latinizirao u Eskulap. Pretpostavlja se da je on zaista i živio u 12. st. pr.n.e. i da je bio toliko vješt da je nakon smrti proglašen bogom medicine. Prikazuje se sa štapom, oko kojeg je obavijena zmija, a posvećeni su mu i hramovi, gdje su bolesnici dolazili tražiti izlječenje, a on im se javljao sam ili preko svećenika i davao im uputstva.

slide20-n

Najpoznatiji grčki liječnik bio je Hipokrat, a smatrao se izravnim potomkom slavnoga Asklepija. Odvojio je znanost od magije i praznovjerja, sakupio je i kritički obradio iskustva grčkih i egipatskih liječnika te se smatra ocem znanstvene medicine. Pripisuje mu se djelo „Corpus Hippocraticum“, (Hipokratovi rukopisi). Slavno, drevno medicinsko pravilo pripisano Hipokratu je: „Primum non nocere“ (Najprije ne naškoditi) i „Ars longa, vita brevis“, (Život je kratak, a umjetnost dugovječna). Pod njegovim imenom sačuvala se i zakletva, koja sadržava principe liječničke etike, koji i danas imaju svoju vrijednost.

Rimski istaknuti liječnik i filozof grčkog porijekla bio je Galen (129.-200.n.e.). Njegove teorije imale su velikog utjecaja na medicinu zapada naročito kroz srednji vijek. Njegov opis anatomije zasniva se na majmunima budući da rezanje ljudi nije bilo dopušteno u njegovo doba. Ništa ga nije nadmašilo do tiskanih opisa i ilustracija ljudske sekcije Andreasa Vesaliusa 1543. godine.

Sigurno se i dalje pitate zašto učimo latinski jezik. Osim što je temelj mnogim jezicima, latinski se i dan danas koristi u medicini. Zašto? Vratimo se u doba srednjeg vijeka, kada nastaju mnogi nacionalni jezici i njihove književnosti. Zamislite koliko je to jezika i razlitičih naziva za istu stvar i upravo zbog te pojave bilo je nužno medicinsko nazivlje svesti na jedan, općepoznati jezik. Budući da se latinski tada učio na širokom području, izabran je jezikom znanosti radi lakše komunikacije i razumijevanja, a istu svrhu ima i danas.